Izložba - ŽOHARI – SVIJET KOJI OSTAJE
Mjesto održavanja: Prirodoslovni muzej Split, Poljana kneza Trpimira 3, Split
Vrijeme trajanja: od 4. srpnja 2019. do 13. siječnja 2020.
Autori izložbe: dr. sc. Iva Mihoci; Petar Crnčan, mag. biol. exp.; dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković i Mirna Klaić, mag. biol. exp.
Autorica ilustracija: Franka Tretinjak
Autori fotografija: Shutterstock Ltd.
Vizualno i prostorno oblikovanje izložbe: Mario Galov
Vizualno oblikovanje legendi i kataloga: Nikša Martinac
Opseg (broj eksponata):
- 33 panoa
- 20 entomoloških kutija s prepariranim kukcima
- 3 insektarija sa živim žoharima
- model stare slavonske kuće s namještajem
Teme:
- Svaki žohar sigurno sanja da je lijep poput leptira – prikazuje se morfologija žohara
- Mogu hodati šesteronoške ili četveronoške ponekad i dvonoške, no nikako s nogom manje - pokretanje žohara prikazuje načine pokretanja na tlu, u vodi i u zraku
- Javljam se na svim staništima gdje možeš zamisliti život, da, baš svugdje – prikazuju se staništa na kojima dolaze žohari i njihova široka vertikalna distribucija
- U ponoć ću istražiti sve police tvoje smočnice, prijatelju čovječji, a pojest ću i sapun, ljepilo, izolaciju tvojih žica – generalizam u prehrani žohara
- Jedan mužjak ili više njih u jednoj kopulaciji, jedan mužjak ili više njih u višestrukim kopulacijama – razmnožavanje žohara
- Jedan mužjak ili više njih u jednoj kopulaciji, jedan mužjak ili više njih u višestrukim kopulacijama – razmnožavanje žohara
- Zar nema ničeg lijepog što se može reći o žoharima? Pa zar nisu barem nekom napravili uslugu, jednom ili dvaput? Nitko prijateljski o njima ne govori. Svi hladno sliježu ramenima. Kad god ih se spomene, ljudima se sledi lice. Zar zaista nema ničeg lijepog što se može reći o žoharima? – ekološki utjecaj žohara na sastavnice prirode
Izložba na zanimljiv, atraktivan i multimedijski recentan način prikazuje osnovne značajke biologije i evolucije žohara, a cijela je ekspozicija obogaćena insektarijem u kojem je životni ciklus žohara zorno prikazan sa živim jedinkama madagaskarskog siktajućeg žohara i argentinskog žohara. Poseban dio izložbe prikazuje život žohara u antropogenim staništima poput stare slavonske kuće. Uz sve biološke osobitosti koje objašnjavaju opstanak ove uspješne životinjske skupine progovara se i o metodama suzbijanja nekolicine vrsta koje predstavljaju sinantropske štetnike.
Korisnici: Sve dobne skupine posjetitelja.
Vrsta izložbe:
- prirodoslovna
- tuzemna
- edukativna
- informativna
- pokretna
Pokrovitelji: Ministarstvo kulture RH i Grad Split