Odjeli  Prirodoslovnog  muzeja  - Split

  • Mineraloško-geološki odjel

    • Povijest odjela

    Reorganizacijom muzejske građe iz zbirki u odjele, mineraloško-geološki odjel nastao je objedinjavanjem više mineraloških i geoloških zbirki: U. Girometta, S. Božan, A. Kukoč, V. Golubić-N. Ževrnja.

    Ove zbirke prikazuju geološku prošlost Dalmacije koja se može pratiti od ranog mezozika, tj. srednjeg doba zemljine prošlosti pred od prilike 250 milijuna godina. U razdoblju trijasa, najveći dio Dalmacije prekrivalo je plitko more s osebujnim životinjskim i biljnim svijetom. Nakon uginuća ljušture ovih životinja taložile su se na morskom dnu gdje su u vidu fosila stvorili kamen vapnenac. Tijekom alpinskog orogenetskog ciklusa, došlo je do izdizanja dalmatinskih planina (Svilaja i dr.) koje su u svojim stijenama sačuvale sliku života iz tog razdoblja.

    U trećem razdoblju mezozoika, krednoj formaciji, taloženjem ljuštura školjaka nastao je tzv. rudistni vapnenac iz kojeg je izgrađen dio Dalmatinske obale i njezinih otoka.

    U kenozoiku (novo doba) i to u razdoblju starijeg tercijara, tzv. eocena, pred otprilike 65 do 67 milijuna godina, živjeli su krednjaci čije su ljušture taloženjem na morsko dno stvorile vapnenac iz kojeg je izgrađeno brdo Marjan, te mnogi vapnenački predjeli u Dalmaciji. U eocenskom moru taložio se i lapor iz kojeg se danas dobiva cement, a u slatkim vodama nešto kasnije, iz biljnog detritusa, nastao je mrki ugljen u Dalmaciji (Siverić).

    Odjel danas

    Odjel je stručna jedinica koja: prikuplja, obrađuje, preparira, vrednuje, čuva i izlaže mineralošku i geološku građu sistematiziranu u zbirke, s pripadajućom dokumentacijom i opremom.

    Muzejska građa je podijeljena u pet zbirki sa 2.157 primjeraka. Dio zbirki se i dalje popunjava novim predmetima.


  • Paleontološki odjel

    • Povijest odjela

    Reorganizacijom muzejske građe iz zbirki u odjele, novonastali paleontološki odjel objedio je sve paleontološke (paleozoološke i paleobotaničke) i paleoantropološke zbirke: R. Gasperini, P. Novak, A. Cvitanić, V. Golubić, I. Šćepanović, D. Vladović, B. Kokan, N. Ževrnja

    Izdizanjem dalmatinskih planina (Svilaja i dr.) u stijenama je sačuvana slika života iz tog razdoblja u vidu fosila. Među njima se ističu fosili glavonožaca iz reda Ammonitida, životinja izumrlih krajem mezozojske ere.

    Iz doba mezozoika, kredna formacija, postoje fosili mnogih riba koje su živjele u morima Dalmacije.

    U kenozoiku (novo doba) i to u razdoblju starijeg tercijara, tzv. eocena, pred otprilike 65 do 67 milijuna godina, živjeli su krednjaci čije su ljušture taloženjem na morsko dno stvorile vapnenac iz kojeg je izgrađeno brdo Marjan, te mnogi vapnenački predjeli u Dalmaciji. U eocenskom moru taložio se i lapor iz kojeg se danas dobiva cement, a u slatkim vodama nešto kasnije, iz biljnog detritusa, nastao je mrki ugljen u Dalmaciji (Siverić).

    Odjel danas

    Odjel je stručna jedinica koja: prikuplja, obrađuje, preparira, vrednuje, čuva i izlaže paleontološku i paleoantropološku građu sistematiziranu u zbirke, s pripadajućom dokumentacijom i opremom.

    Muzejska građa je podijeljena u 10 zbirki sa 11.454 primjerka. Dio zbirki se i dalje popunjava novim predmetima.


  • Botanički odjel

    • Povijest odjela

    Botanički odjel nastao je objedinjavanjem postojećih herbarijskih zbirki: zbirki algi M. Cattani, G. B. Sandrija, nova zbirka algi Jadrana, te zbirki višeg bilja: A. Andrića,G. Bučića,C. Studniczke,S. Bulića,A. Cvitanića,V. Golubića, N.Ževrnje. Najstariji primjerci datiraju iz 20-tih i 30-tih godina 19. stoljeća (zbirka Andrije Andrića). Nedostatak botaničara u muzeju, odnosno kustosa za obradu herbarijske zbirke, razlog je što zbirke do 2000. godine nisu obrađene niti inventarizirane. Tek nakon 2000. započela je sustavna obrada ovih zbirki koja još uvijek traje.

    Odjel danas

    Odjel je stručna jedinica u kojoj je botanička građa sistematizirana u zbirke, s pripadajućom dokumentacijom i opremom.

    Temeljna djelatnost odjela jest sakupljanje biljnog materijala, znanstvena i stručna obrada sakupljenog biljnog materijala (identifikacija, prepariranje, dokumentacija, zaštita i prezentacija) te istraživanje flore. Muzejska građa je podijeljena u osam zbirki. Do sada je ukupno obrađeno 14 446 herbarijskih primjeraka (zbirke se još obrađuju pa ovo nije konačan broj primjeraka).


  • Zoološki odjel

    • Povijest odjela

    Zoološke zbirke Prirodoslovnog muzeja su najbrojnije zbirke u fundusu muzeja. Sastoje se od predstavnika morskih i kopnenih beskralježnjaka: kukaca (Insecta), mekušaca (Molusca), rakova (Crustacea), koralja (Anthozoa), bodljikaša (Echinodermata), spužvi (Porifera), žarnjaka (Cnidaria) i mahovnjaka (Bryozoa), te morskih i kopnenih kralježnjaka: gmazova (Reptilia), vodozemaca (Amphibia), riba (Pisces), ptica (Aves) i sisavca (Mammalia).

    Zoološki odjel nastao je objedinjavanjem postojećih zbirki: E. Karaman, U. Girometta, P. Novak, J. Savo, don B. Cvitanović, A. Cvitanić, M. Kolander, V. Golubić, N. Ževrnja. Zbirke su nastale u razdoblju od druge polovine 19. st. do današnjih dana.

    Odjel danas

    Odjel je stručna jedinica u kojoj je zoološka građa sistematizirana u zbirke, s pripadajućom dokumentacijom i opremom.

    Temeljna djelatnost odjela jest sakupljanje zoološkog materijala, znanstvena i stručna obrada sakupljenog materijala (identifikacija, prepariranje, dokumentacija, zaštita i prezentacija) te istraživanje faune.

    Muzejska građa je podijeljena u 23 zbirke sa 110.533 primjerka (zbirke se još obrađuju). Dio zbirki se i dalje popunjava novim predmetima.


  • Služba zajedničkih stručnih i pomoćnih poslova u muzeju

    • O odjelu

    Služba obavlja poslove od zajedničkog interesa za sve odjele: stručno obrađuje, dokumentira, preparira, konzervira i restaurira muzejsku građu; vodi, obrađuje i zaštićuje knjižnu i arhivsku građu, rukuje njome; obavlja marketinške i propagandne djelatnosti; vodi hemeroteku, fototeku i filmoteku; te pedagoško-obrazovnu djelatnost muzeja.