RATNICI PODZEMLJA

- Virtualna izložba -

Izložba „Ratnici podzemlja“, autora: Dalibora Vladovića, Josipa Bobana i Nediljka Ževrnje, prikazuje dio špiljske recentne (kukci, školjkaši, šišmiši, čovječja ribica,...) i fosilne faune (fosilizirani ostaci kralježnjaka – sisavaca iz fundusa Prirodoslovnog muzeja), objašnjava niz pojmova vezanih uz istraživanje špilja i jama, koje se sve skupine životinje u njima susreću, što su to speloeološke pojave, koje su najveće špilje i jame u RH, i niz drugih zanimljivosti...

Znate li što su ledene sige? Što je to Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka? Koja je jedina slatkovodna spužva? Koji je jedini podzemni školjkaš na svijetu? Je li na ovim područjima nekada živio južni mamut?

Zaronimo zajedno u dubine „mračnog“ podzemlja i upoznajmo što se tamo skriva...

Još od davne prošlosti čovjek je zalazio u podzemlje i koristio špilje za stalna i privremena skloništa te mjesta za religijske obrede i pokop mrtvih. Danas su špilje i jame izazov i mogućnost otkrivanja prostora gdje nikada nije kročila ljudska noga.

Život u podzemlju odvija se uz drugačija pravila od života na površini jer u njemu vladaju stalna temperatura, velika vlažnost i potpuni mrak. Zbog nedostatka svjetla u podzemlju nema biljaka pa su se svi pravi podzemni organizmi morali prilagoditi na manjak hrane koja do njih dolazi jedino vodom s površine. Upravo zato njihov je metabolizam vrlo usporen zbog čega imaju duži životni vijek nego njihovi rođaci s površine.

Oko polovine površine Republike Hrvatske pokriveno je kršem kojeg čine specifični nadzemni i podzemni oblici. Do stvaranja krških pojava dolazi zbog razlomljenosti i topivosti karbonatnih stijena, kako na površini, stvarajući npr. polja, vrtače i škrape, tako i u podzemlju. Podzemni krški oblici su prostori većih ili manjih dimenzija, a oni koji svojim dimenzijama omogućuju ulazak u njih, nazivaju se jednim imenom speleološki objekti.

Speleološki objekti u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN broj 80/2013, 15/2018, 14/2019) su prirodno formirane podzemne šupljine (špilje, jame, ponori i dr.), kao i njihovi dijelovi. Navedeni objekti su dio nežive prirode i sastavnica georaznolikosti. Od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.

Slovo zakona je jedno, ali situacija na terenu je, nažalost često, nešto sasvim drugo.

Veći broj špilja i jama ugroženo je bacanjem otpada, ispuštanjem otpadnih voda, raznim ekološkim incidentima, bacanjem minsko-eksplozivnih sredstava i oružja, uništavanjem speleoloških pojava u kamenolomima i na gradilištima, zatrpavanje na obradivim i šumskim površinama ili na trasama prometnica prije nego je obavljeno istraživanje, omogućavanjem posjećivanja špilja koje za to nisu prikladne i u kojima ne postoji stalni ili povremeni nadzor, dopuštanjem aktivnosti u špiljama i jamama kojima se ugrožavaju njihov živi i neživi sadržaj, nestručnim uređivanjem za turističke posjete ili druge namjene, namjernim oštećivanjem siga, šaranjem po stijenama, paljenjem vatre i sl.
Podzemlje treba štititi iz mnogo razloga. Posebno su važni speleološki objekti u kojima je prvi put pronađena i opisana dosad u svijetu nepoznata, odnosno nova životinjska vrsta. Takve špilje i jame nazivaju se tipskim lokalitetima – locus tipicus. Tako je do sada 31 speleološki objekt proglašen geomorfološkim, 4 paleontološkim, 2 hidrološkim, 2 geološko-geografskim te 1 zoološkim spomenikom prirode, a četiri su špilje zaštićene u okviru značajnog krajobraza. Određeni speleološki objekti uključeni su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije. Ukupno 354 speleoloških objekata je važno za očuvanje stanišnog tipa Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) te još 241 speleološka objekta važna za očuvanje stanišnog tipa Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje (8330). Trideset i šest lokaliteta su uključeni u mrežu kao važni za očuvanje tankovratića (Leptodirus hochenwartii); četiri za očuvanje južnog dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria kusceri); tri za očuvanje sjevernog dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria jalzici); 27 za očuvanje čovječje ribice (Proteus anguinus) i 49 za očuvanje špiljskih vrsta šišmiša (Chiroptera). Dinarski krš je i dan danas izrazito neistražen, ali je unatoč tome, zbog svojih posebnosti, prepoznat kao područje velikog bogatstva prirodnih vrijednosti, uključujući iznimno velik broj endemičnih vrsta.
Speleološki objekti u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN broj 80/2013, 15/2018, 14/2019) su prirodno formirane podzemne šupljine (špilje, jame, ponori i dr.), kao i njihovi dijelovi. Navedeni objekti su Pojedini lokaliteti zaštićeni su i zbog svoje iznimne ljepote i opčinjavajućih geoloških struktura. Također, većina pitke vode koju se dobiva na krškom području dolazi upravo iz krških podzemnih izvora.

ŠTITEĆI PODZEMLJE, ŠTITIMO I SVOJE ZDRAVLJE!